| Hutba povodom objavljivanja karikatura o poslaniku Muhammedu,a.s.
|
10.2.2005.god., Džamija Behram-begove medrese
إِنَّا إِنَّا كَفَيْنَاكَ الْمُسْتَهْزِئِينَ(95)الَّذِينَ يَجْعَلُونَ مَعَ اللَّهِ إِلَهًا آخَرَ فَسَوْفَ يَعْلَمُونَ(96)وَلَقَدْ نَعْلَمُ أَنَّكَ يَضِيقُ صَدْرُكَ بِمَا يَقُولُونَ(97)فَسَبِّحْ بِحَمْدِ رَبِّكَ وَكُنْ مِنْ السَّاجِدِينَ(98)وَاعْبُدْ رَبَّكَ حَتَّى يَأْتِيَكَ الْيَقِينُ(99) ( الحجر)
«Mi ćemo te osloboditi od onih koji ti se rugaju, koji pored Allaha drugogo boga uzimaju; i znaće oni! Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onoga što oni govore, zato veličaj Gospodara svoga i hvali ga Ga i sedždu obavljaj, Sve dok si si živ Gospodaru svome se klanjaj.» (Hidžr; 95-99)
Poštovana braćo i sestre.
Svjedoci smo demonstracija i protesta u cijelom svijetu koji nisu zaobišli ni naše krajeve, a čiji povod je nashvatljivo objavljivanje provokativnih slika, ili preciznije rečeno karikatura najodabranijeg čovjeka na zemlji i najodabranijeg Poslanika Muhammeda a.s. Budući da se prašina oko svega toga još ne stišava, teško bi bilo odabrati neku drugu temu za ovu hutbu u ovom momentu. Nezadovoljstva zbog objavljivanja karikatura počinju još oktobra prošle godine, kada je jedan danski list objavio dvanaest karikatura koje u jednom pogrdnom liku prikazuju Muhammeda a.s. dostižu svoju kulminaciju ovih dana jer su u nekim drugim evropskim zemljama objavljene ove karikature. Osim protesta trenutno je u islamskom svijetu na snazi bojkot danskih i norveških proizvoda. Do sada, po nekim procjenama Danska je u proteklom periodu izgubila oko 1,5 milijardu eura, a oko 1700 ljudi je ostalo bez posla kao posljedica tog bojkota. Ako se traži razumijevanje za takvu rekaciju onda je ono u činjenici da se Poslanik a.s. pokušava prikazati u veoma ružnom obliku. Poznato je da lik Poslanika, a.s., nije dozvoljeno slikom niti na neki drugi način predstavljati. To trebaju znati kako muslimani tako i nemuslimani. Čak i u filmovima koji objektivno govore o islamu i Poslaniku, a.s., lik Poslanika a.s. se ne pojavljuje. Nijedan lik nekog glumca nije dostojan da se može poistovijeti sa Poslanikovim likom. Kako onda prihvatiti objavljivanje karikatura u kojima se vrijeđa Poslanik, a.s., i oko 1,5 milijarda muslimana u svijetu. Danskoj se stavlja na grijeh što njeni državni organi nisu to spriječili a bilo je mnogo takvih zahtjeva. Izgovor je bio sloboda štampe i izražavanja. Pravila lijepog ponašanja nalažu da se nikome ne ismijavamo niti izrugivamo. Pa kako se može pod izgovorom slobode izražavanja izrugivati Božijem Poslaniku i oko 1,5 milijarde njegovih sljedbenika u ovom momentu?!
Svaki napad na Poslanika, a.s., i vjeru ustvari jačaju ljubav prema njemu i prvrženost kod njegovih sljedbenika. Poslanika su uznemiravali i napadali još dok je bio živ. Allah dž.š. kaže:
وَالَّذِينَ يُؤْذُونَ رَسُولَ اللَّهِ لَهُمْ عَذَابٌ أَلِيمٌ (61
Kakav je bio Poslanik Muhammed a.s?
Kada je Aiša r.a upitana o Poslaniku, a.s., o njegovom moralu rekla je: «Njegov moral je Kur'an a.š.» Allah dž.š. kaže za Poslanika a.s.: و إنك لَعلى خلق عظيم «Zaista, si na veličanstvenom stupnju morala».
Poslanik a.s. je bio najblaži i najdarežljiviji čovjek. Brinuo se o svojoj odjeći i obući i kada je trebalo da nešto popravi sam je to činio. Bio je na usluzi svojoj porodici. Jeo bi onu hranu koja bi mu bila ponuđena i nikada je nije kudio. Nije nikada napunio stomak. Nije jeo ležeći ili naslonjen. Imao je izraženiji stid od neudavane djevojke. Odazivao se na poziv roba, posjećivao bolesne, išao je sam bez pratnje, dozvoljavao da iza njega neko jaše. Volio je lijep miris i nije podnosio neugodne mirise.
Ljudima lijepog morala je ukazivao počasti, a onim lošim se nastojao približiti i pridobiti ih. Nije nikoga napadao niti vrijeđao. Primao je izvinjenje i praštao.
Volio se šaliti, ali je i u svojim šalama govorio istinu. Nije se smijao grohotom, i nije dozvoljavao da mu vrijeme prođe a da nešto ne uradi u ime Allaha dž.š. Nije proklinjao nikoga. Na zlo zlim nije uzvraćao već je prašatao. Nikada nije nikoga ošamario, osim u bitkama. Nije se svetio. Kada je sjedio sa svojim drugovima sjeo bi na kraj reda prisutnih, tako kada bi se pojavio neznanac, nikako nije mogao znati koje Poslanik a.s. dok ne upita i dok mu ne kažu. Kada je imao mogućnost da bira između dvije stvari odabarao bi onu lakšu.
Allah dž.š. kaže da u Poslaniku a.s. imamo najbolji uzor u svemu.U našem ponašanju ne smije biti postupaka koji su proturječni onome što je on činio i što je njegova praksa.
لَقَدْ كَانَ لَكُمْ فِي رَسُولِ اللَّهِ أُسْوَةٌ حَسَنَةٌ لِمَنْ كَانَ يَرْجُو اللَّهَ وَالْيَوْمَ الْآخِرَ وَذَكَرَ اللَّهَ كَثِيرًا( الأحزاب 21
«Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijete i koji često Allaha spominje.»
وما أرسلناك إلا رحمة للعالمين
Ko ga slijedi bit će mu milost i na ovome i na budućem svijetu, a onaj ko ga ne slijedi biće pošteđen iskušenja prijašnjih naroda.
Zato, svako nasilje i fizički napad i obračun u ovom kontekstu sigurno nisu praksa kakvu bi preporučio Poslanik a.s. Muhammed a.s. je prilikom ulaska u Mekku, kada je imao najveću moć i snagu oprostio svojim najljućim neprijateljima koji nisu imali drugog izbora nego da prihvate islam kao rezultat jednog takvog u to vrijeme neshvatljivog poteza i gesta.
Strana predstavništva i ambasade u jednoj muslimanskoj državi i prema fikhskom učenju imaju zaštitu i imunitet te im se mora im se obezbijediti sigurnost koju niko ne smije ugroziti.
Svi islamski autoriteti su osudili vrijeđanje Poslanika a.s. ali i neprimjerene poteze nekih pojedinaca, kao što je paljenje zastava ili pravljenje nereda pred diplomatskim predstavništvima, i sl.
«A ako te neki od mnogobožaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove riječi, a potom ga otpremi na pouzdano mjesto za njega.» Allah dž.š. je pomagao svoje svoje Poslanike a.s. bez obzira na našu rekaciju.
إِنَّا لَنَنصُرُ رُسُلَنَا وَالَّذِينَ آمَنُوا فِي الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَيَوْمَ يَقُومُ الْأَشْهَاد
يَوْمَ لَا يَنفَعُ الظَّالِمِينَ مَعْذِرَتُهُمْ وَلَهُمْ اللَّعْنَةُ وَلَهُمْ سُوءُ الدَّار
«Mi ćemo doista, pomoći poslanike Naše i vjernike u životu na ovom svijetu i na Dan kada se dignu svjedoci.» (Gafir, 51, 52.)
Na kraju, teško je predpostaviti kakav bi završetak sve ovo moglo imati. Nadamo se da se može primijeniti arapska izreka Rubbe darretin nafiatun, mnogo je loših stvari koje na kraju budu od nekakve koristi,. to jedna od stvari za koju mislimo da je loša po nas a na kraju se ipak ispostavi da je bez obzira na sve u tome ipak i nekog hajra i dobra za islam i muslimane ili da se na sve to odnosi značenje uzvišenog ajeta: '' Možda nešto ne volite a ono bude dobro po vas, ili nešto volite, a to bude loše po vas. Allah zna a vi ne znate.''
Molimo Allaha dž.š. da nas pomogne u očuvanju Njegove vjere i slijeđenju Prakse Poslanika Muhammeda a.s.
Halil ef. Mehanović, prof.
|
|
:: hudbu održao: Semsudin
|
|
|
|
|
|
|
|
